MODUL 3 – HRANA I ODRŽIVOST
Modul Hrana i održivost nudi aktivnosti koji potiče djecu da misle globalno, a djeluju lokalno na temu hrane i održivosti. Kroz primjere iz svijeta djeca će shvatiti težinu problema i nelogičnosti vezane uz hranu te će imati priliku oblikovati svoje stavove kako bi pridonijeli rješavanju problema. Djeca će usmjeriti kotač posljedica, anketirati svoje sugrađane, prenijeti znanja i dobiti konretne primjere za individualno sudjelovanje u rješavanju problema hrane – iz dana u dan.
Aktivnost: Smrdi – užasno smrdi
Cilj aktivnosti: Uočiti nelogičnosti vezane za hranu i održivost, potaknuti na razmišljanje o dominu efektu i dugoročnosti posljedica određenog događaja.
Znanje: Upoznati se s činjenicama o predstavljenim nelogičnostima vezanim uz hranu i informacijama o kvinoji. Shvatiti uzročno-posljedične veze na konkretnom primjeru i upoznati s kotačom posljedica kao metodom kojom je moguće analizirati uzroke/posljedice nekog problemaili događaja. Upoznati se spojmom fair trade trgovinom.
Vještine: Razvijati sposobnosti prepoznavanja uzročno-posljedičnih veza i promišljanja u širem kontekstu priče, razvijanje sposobnosti kritičnog razmišljanja i logičnog zaključivanja, usavršavanje formiranja i verbaliziranja vlastitog mišljenja na temelju dostupnih informacija, usavršavanje sposobnosti verbaliziranja osjećaja, izoštravanje sposobnosti povezivanje teme sa stvarnim životom, usavršavanje sposobnosti snalaženja u prostoru.
Stavovi: Usvajati osjetljivost i empatiju prema subjektima priče, usvajati pozitivan, ali kritički stav prema upotrebi stvarnih informacija, izgrađivanje svijesti o potrebi logičkog promišljanja prilikom donošenja zaključaka, poticati znatiželju za dubljim razumijevanja globalnog problema hrane te mogućnosti vlastitog pozitivnog djelovanja u njegovu rješavanju.
Opis aktivnosti: U žargonu često možemo čuti frazu „tu nešto smrdi“ za nešto što je nelogično i što iza sebe krije dodatne informacije koje nisu transparentno predstavljene. Te fraze poslužit će nam kao uvod za otkriće šokantnih nelogičnosti o hrani.
Nastavnica je sakrila kartice s činjenicama na teže dostupna mjesta i pozvala djecu da ih potraže. Nakon što su djeca pronašla svih šest kartica, nastavnica ih je pozvala da sastave tri priče te odaberu onu koja ih je najviše zainteresirala. Tri dobrovoljca su pročitala priče nakon čega su se učenici podijelili u tri grupe prema tome koja ih je priča najviše zainteresirala. Nakon toga je usljedila oluja ideja s ciljem otkrivanja mogućih događaja koji su doveli do takvih situacija.
Renata Duran i Nada Ugrina
PITANJA:
1. Jeste li ostali iznenađeni ovim činjenicama?
2. Što vas je najviše iznenadilo?
3. Koliko vas misli da svatko od vas može pomoći da se smanji pretjerana količina otpadne hrane i glad u svijetu?
4. Otvorite kartu svijeta i izračunajte koliko kilometara „putuju“ namirnice iz dalekih krajeva svijeta do našeg stola.
6. Podijelite se u tri grupe.
Prva grupa – izaberite jedno splitsko tradicionalno jelo
Druga i treća grupa – izaberite po jedno jelo koje nije hrvatsko
Pronađite na internetu recepte za pripremu tih jela.
Istražite podrijetlo sastojaka za sva jele i izračunajte put u kilometrima koji trebaju „prevaliti“ sastojci do vašeg tanjura.
| „Svaka cijena ispod 2 eura po kilogramu za prve ovosezonske jagode posve je nerealna“, potužio se proizvođač jagoda iz Vrgovca koji pokušava prodati svoje jagode. Ipak, već se tjednima po trgovačkim lancima nude španjolske jagode za svega za 1.19 eura. |
| Jagode iz Španjolske moraju minimalno putovati 2 000 km da bi došle u naše prodavonice, troše više goriva nego one koje se dopremaju iz Vrgorca, a opet su jeftinije. Smrdi li tu nešto? |
| Kvinoja je namirnica koja obiluje proteinima i jako je zdrava. Stara civilizacija Inka prepozala je ovu namirnicu kao izvor snage i izdržljivosti za ratnike pa je zovu i „zlato Inka“. Ova super namirnica raste u Andama, u Južnoj Americi gdje lokalnom stanovništvu služi kao glavni izvor hrane već 5000 godina. |
| Darija u Andama ima ogromne plantaže kvinoje gdje sa svojom obitelji uzgaja ovu supernamirnicu. Ipak, ona i njezina obitelj ne jedu kvinoju jer im je preskupa! Smrdi li tu nešto? |
| Jedna trećina ove proizvedene hrane, oko 1,3 milijuna tona godišnje, završi kao otpad. Kad bi odbačena hrana bila država, zauzela bi površinu Kine. |
| Ipak, više od 800 milijuna ljudi svaku noć odlazi gladno na spavanje, dok bi se samo s odbačenom hranom moglo nahraniti preko 2 milijarde ljudi godišnje. Smrdi li tu nešto? |
